Politika, 16. avgust 2005.

Prednosti i mane svetske mreže

Tradicionalni sistemi zaštite i eksploatacije autorskih prava sve teže su održivi, zakonski okviri sve manje primenjivi, a šteta počinjena kršenjem autorskih prava nenadoknadiva je sudskim putem, istaknuto je na skupu o zaštiti intelektualne svojine u informacionim i komunikacionim tehnologijama koji je organizovala asocijacija „Ars et Norma“.

Tradicionalni sistemi zaštite i eksploatacije autorskih prava sve teže su održivi, zakonski okviri sve manje primenjivi, a šteta počinjena kršenjem autorskih prava nenadoknadiva je sudskim putem, istaknuto je na skupu o zaštiti intelektualne svojine u informacionim i komunikacionim tehnologijama koji je organizovala asocijacija „Ars et Norma“.
Slobodan Marković, iz Centra za razvoj Interneta, smatra da su tradicionalni sistemi eksploatacije autorskih prava, naročito u oblastima marketinga i distribucije, pretrpeli težak udarac.
- Trenutna strategija industrije zabave i izdavačke industrije uglavnom se svodi na pokušaje da se održi status kvo, odnosno dominantna pozicija u segmentima umnožavanja, marketinga i distribucije autorskih dela - ističe Marković, a kao glavne instrumente navodi izmenu lokalnog i međunarodnog zakonodavstva s ciljem daljeg produžavanja trajanja ekskluzivnih prava autora, odnosno izdavača.
Dobar biznis
Podaci pokazuju da više od 60 odsto ukupnog internet saobraćaja otpada na „skidanje“ video i audio sadržaja. U toku 2004. godine 35 miliona Evropljana preuzelo je muziku sa P2P mreža. Kompanija Apple iTunes razvila je poslovni model zasnovan na obezbeđivanju velike ponude, kvalitetnog audio zapisa, jednostavne i brze kupovine, agresivnom marketingu i značajno nižim cenama. Jedna numera staje 0,99 dolara, a ceo album 9,99 dolara. Sedam dana od otvaranja (28. aprila 2003) prodato je milion numera, posle nepuna dva meseca pet miliona, a posle godinu dana 100 miliona. Samo prvih šest meseci 2005. godine prodali su više od 250 miliona numera (više od milion dnevno!), a uskoro će u ponudi imati i video spotove po ceni od 1,99 dolara dok je u razmatranju prodaja filmova i TV serija.
Dosadašnji rezultati ove strategije nisu impresivni, pa je zato potrebno obaviti temeljnu analizu novih tržišnih uslova i potreba potrošača i na osnovu toga napraviti novu politiku autorskih prava. Slična primena uspešno je obavljena devedesetih godina 20. veka u sektoru telekomunikacija.
Ovim sektorom do kraja osamdesetih godina prošlog veka su vladali veliki nacionalni operatori koji su eksploatisali zakonom dodeljene monopolske pozicije na tržištu. Interno poslovanje ovih operatora rezultiralo je sporim širenjem broja korisnika, sporim razvojem novih tehnologija i visokim cenama usluga.
- Evropska unija je početkom devedesetih pokrenula proces analiziranja novih tržišnih uslova, potreba privrede i potrošača, a na osnovu rezultata napravljena je hrabra nova sektorska politika koja je pretočena u „Zajednički regulatorni okvir za elektronske komunikacije“ - navodi Slobodan Marković neke primere do kojih su došli u Centru za razvoj Interneta.
Primenom nove politike u potpunosti su zadovoljene komunikacione potrebe i očekivanja privrede i potrošača, tehnološki razvoj višestruko je ubrzan, a cene usluga dramatično snižene.
Ugledanjem na ovaj sektor, nova politika autorskih prava bi trebalo da reafirmiše prava autora u svetu globalnih digitalnih komunikacija. Takođe bi trebalo da prihvati postojanje novih tehnologija za stvaranje sadržaja i novih kanala za njihovu distribuciju.
- Nova politika autorskih prava bi trebalo da ohrabruje i podstiče razvoj novih poslovnih modela zasnovanih na upotrebi P2P tehnologija i direktnom kontaktu autora i publike. U okviru ovih napora, trebalo bi preispitati ulogu društava za zaštitu autorskih prava, izvršiti reviziju prioriteta poreske politike i stvoriti zakonske uslove za jednostavno, bezbedno i pouzdano obavljanje bezgotovinskih elektronskih transakcija - kaže Slobodan Marković i zaključuje da će ovako postavljena nova politika autorskih prava svakako ispuniti očekivanja autora i potrošača i uticati na značajno snižavanje cena.
M. Andrejić
 

Centar za razvoj InternetaAdresa: Masarikova 5/712, 11000 Beograd, Srbija
Telefoni: 011/3061-531; 011/3061-532 • Fax: 011/3061-355 • E-mail: